petak, 15. siječnja 2010.

POSAVSKA ZABAVA - 13. VELJAČE

Zavičajni klub "Brođani" i grupa Hrvata iz Posavine organiziraju tradicionalnu, godišnju, dobrotvornu zabavu pod motom "Veseli se Posavino IX". Prihodi sa zabave namjenjeni su potrebnima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Zabava se održava 13. veljače u 19 sati na uobičajenom mjestu, u Gemeinschaftshaus Lichtenrade, na adresi Barnetstrasse/ugao Lichtenrade Damm.
Najbolja zabava u gradu! Zabavljaju vas braća Vidović i grupa "Domino" iz Nürnberga.
Ulaznice po cijeni od 15 eura mogu se nabaviti u trgovini "Dalmatino" i prostorijama Zavičajnog kluba "Brođani", nedjeljom od 17 sati, na adresi Hertzbergstr. 14, Neukölln. Sve informacije i rezervacije na telefone 72 123 85, 453 99 38, 80205151 i 4918679.

četvrtak, 14. siječnja 2010.

BROĐANI-DOBROTVORI


UPUTILI POMOĆ „ZLATNOM CEKINU“

Bila je i godina iza puna aktivnosti Zavičajnog kluba „Brođani“ iz Berlina. Svako malo smo se mogli pohvaliti novim lijepim koracima i dobrotvornim akcijama ove male, složne, berlinske družine. U prošloj godini su obilježili 18 godina rada i djelovanja. Započeli su prikupljanjem pomoći u vrijeme domovinskog rata. I sve do danas nisu stali. Za nove razloga njihova neprestanog dobrotvornog djelovanja, život se sam pobrine. Uvijek ima onih kojima treba ruka pomoći.

S kraja prošle godine organizirali su dobrotvornu zabavu „Slavonijo u srcu te nosim“ te sudjelovali u tradicionalnom Božićnom sajmu berlinske četvrti Lichtenrade. Gdje utrošiti prikupljeni novac, nisu se dugo pitali. Netom pred Božić bili su domaćini i sponzori malenoj, trogodišnjoj djevojčici Josipi Matanović i njenim roditeljima koji su pomoć i lijek Josipinim očima i nadu u moguće svjetlo u životu male djevojčice, potražili u Berlinu. „Brođani“ su im se našli na pomoći. Snosili su troškove kliničkog pregleda i boravka obitelji Matanović u Berlinu. Liječnici su na prvom pregledu dali nadu u moguće svjetlo u Josipinom životu. Djevojčicu već 24. veljače očekuje u Berlinu novi specijalistički pregled koji će odlučiti o mogućoj operaciji oka. U ostvarenju ove nade, obitelj Matanović iz Slavonskog Broda, lakše će s kraja veljače put Berlina znajući da ih tamo očekuju novi prijatelji i dobrotvori iz Zavičajnog kluba „Brođani“.

No, tu nije kraj aktivnosti berlinskih „Brođana“. Pobrinuli su se i da u Novu godinu uđu na svoj specifičan način. Sredstvima koja prikupe organizirajući zabave i radeći na prodajnim štandovima, mogli bi svojim članovima prirediti bogate božićne i novogodišnje fešte. Ali ne čine to. Osjećaj zadovoljstva, kažu nam predsjednik Ivan Bitunjac i dopredsjednica Elizabeta Kopić, veći je kad pomognu potrebnima.

Dvije tisuće eura netom su uputili „Zlatnom cekinu“ , ustanovi za rehabilitaciju i odgoj djece u Slavonskom Brodu. Ova ustanova koja se sastoji od poliklinike i dječjeg vrtića, osnovana je 1993. godine zahvaljujući franjevcima iz Bologne. Vođenje rada preuzela je poslije Franjevačka provincija Bosne Srebrne a nositelj programa je Franjevački samostan u Slavonskom Brodu. Ravnatelj „Zlatnog cekina“ je fra Ilija Jerković.



Ovoj ustanovi jedinstvenoj po programu i sadržaju u Hrvatskoj, svaka pomoć, dobro je došla. I ova „Brođana“ iz Berlina, sasvim sigurno. Vesele vijesti poput ove da su u „Zlatnom cekinu“ netom nabavili ultra-zvuk za pregled glave i kukova kod male djece što pomaže u ranoj dijagnostici i pravovremenom liječenju.

Mora se priznati “Brođani“ su i ovoga puta pomoć uputili na pravo mjesto. Iz Slavonskog Broda je na njihovu, berlinsku adresu već pristigla zahvalnica što ju je potpisao ravnatelj „Zlatnog cekina“, fra Ilija Jerković.

Želite li i vi, dragi čitatelji pomoći „Brođanima“ u dobrotvornom radu, evo uskoro za to i prigode. Naime, „Brođani“ organiziraju 13. veljače tradicionalnu zabavu „Veseli se Posavino“ . Zabava je na uobičajenom mjestu u Gemeinschaftshaus Lichtenrade. Svira grupa „Domino“ iz Nürnberga dok će se za tradicionalne, posavske zvuke, pobrinuti braća Vidović. Cijena ulaznica je 15 eura. A karte su već u prodaji, u prostorijama „Brođana“ i trgovini „Dalmatino".


srijeda, 13. siječnja 2010.

NOVI PREDSJEDNIK


Novi hrvatski predsjednik je IVO JOSIPOVIĆ. Prema informacijama Državnog izbornog povjerenstva, glasovalo je 50, 28 % glasačkog tijela. Od toga je 60,29 % glasova dobio Ivo Josipović a 39, 81 % Milan Bandić.

I hrvatsko iseljeništvo diljem svijeta, kao i u domovini, na 250 biračkih mjesta, glasovalo je za jednog od dvojice kandidata u drugom krugu predsjedničkih izbora. Glasalo se u u prostorima diplomatskih predstavništava, konzulatima ili pak Veleposlanstvu kao što je to slučaj u Berlinu gdje je sjedište hrvatske diplomacije u Njemačkoj.

Prema informacijama dobijenim u Veleposlanstvu RH u Njemačkoj, od Daniela Glunčića, II tajnika, zaduženog za koordinaciju, pripremu i provedbu predsjedničkih izbora, u Berlinu je glasovalo 460 Hrvata. Na prostoru generalnog konzulata u Hamburgu glasovao je 361 birač. U Düsseldorfu je na izbore izašlo 908 državljana Hrvatske, u Frankfurtu 1253, u Stuttgartu 2195 a u Münchenu 1206. Sveukupna brojka govori da su u cijeloj Njemačkoj na izborima u drugom krugu glasovala 6383 hrvatska državljana što je ipak nešto više nego li je to bilo u prvom krugu kada je ta brojka iznosila 6090.


Prema riječima odgovornih u hrvatskoj diplomaciji u Berlinu, nisu zabilježeni problemi u sprovedbi izbora. Loša vremenska situacija vjerovatno je malo utjecala i na izborne namjere birača. Zabilježen je i u ovom drugom izbornom krugu, izvjestan broj građana koji želju za ostvarenjem biračkog prava, nisu mogli ostvariti radi neizvršenja pravovremene prethodne registracije.berlinski birački odbor broj 1 i promatrač GONGA

Glasanje u Berlinu se provodilo u Veleposlanstvu RH, na dva biračka mjesta, podjeljena abecednom logikom. Predsjednik biračkog odbora na glasačkom mjestu broj 1, bio je Stjepan Lozančić, zamjenica Sandra Hegeduš a članovi Niko Kranjac, Mara Šapina, Marko Čubelić i Marija Šarić. Predsjednik biračkog odbora na glasačkom mjestu broj 2 bio je Ante Bagarić, zamjenica Anja Breljak a članovi Nada Babić, Mario Mateljan, Dario Bandov i Katica Busch.

Izbore u Berlinu pratio je i zvanični promatrač GONGA. Bila je to gospođa Elizabeta Kopić koja na provedbu izbora , rad biračkih odbora i cjelokupan izborni tijek u drugom krugu predsjedničkih izbora, nije imala primjedbi.

O IZBORIMA


U ovu nedjelju/ 10. siječnja/ je drugi krug predsjedničkih izbora. Hrvati u zemlji i van Domovine biraju predsjednika Republike Hrvatske. Predsjednički kanditati su Milan Bandić i Ivo Josipović.

Prema državnim izbornim evidencijama, pravo glasa ima 4,5 milijuna Hrvata. U nedjeljno jutro, u 7 sati, otvoriće se 6863 biračka mjesta. Od toga broja je 250 biračkih mjesta u inozemstvu, u 55 zemalja širom svijeta. Biračka mjesta ostaju otvorena do 19 sati.

U Berlinu se glasa u Veleposlanstvu RH, na adresi Ahornstrasse 4, 10787 Berlin. Pravo glasa u inozemstvu bez obavezne prethodne registracije imaju hrvatski državljani sa njemačkom adresom u hrvatskoj putovnici.

Hrvatski državljani sa hrvatskom adresom u putovnici kao i oni sa njemačkom adresom koju su u međuvremenu mijenjali, odnosno preseljavali iz grada u grad, bili su obavezni, radi ostvarenja biračkog prava, izvršiti prethodnu registraciju do 12. prosinca.

Birajmo i mi predsjednika Republike Hrvatske. To je naše Ustavno pravo.

nedjelja, 10. siječnja 2010.

VJERSKA ZAJEDNICA



zbor HKM na hodočašću u Hildesheimu



ŽIVA VJERSKA ZAJEDNICA HRVATA

Sveta misa održana prvoga dana nove 2009. godine u crkvi svetog Sebastijana, bila je i prigoda za, već tradicionalni, statistički pregled događaja u prošloj godini, odnosno brojčane podatke koji govore o kretanjima u vjerskom životu i sudjelovanju berlinskih Hrvata, te radu svećenika na službi u Berlinu.

Svete mise na hrvatskom jeziku su se i u prošloj godini u Berlinu slavile na tri mjesta - u crkvi svetog Sebastijana, općina Wedding gdje je i sjedište HKM-a, zatim u crkvi svetog Bonifacija u općini Kreuzberg i u crkvi svete Marije u općini Spandau. Zajedno sa župnikom fra Petrom Čirkom o duhovnom životu Hrvata i dalje brinu svećenici fra Radoslav Tolić i fra Stipe Čirko. Pod istim krovom crkve svetog Sebastijana djeluje i njemačka katolička zajednica koja broji nešto preko dvije tisuće i pet stotina vjernika.




naši svećenici: fra Stipe, župnik fra Petar i fra Rade

Hrvatska katolička zajednica u Berlinu broji preko deset tisuća vjernika. U protekloj godini je kršteno 54-ero djece što je u usporedbi sa godinom prije, znatno manji broj, ali ipak još uvijek u granicama prosječnog. Prvu pričest je primilo 62 a svetu potvrdu 64-ero djece, što je isto tako znatno manji broj u odnosu na godinu prije. Sklopljeno je 26 novih kršćanskih brakova, od čega je 10 sklopljeno u Misiji a 16 u Domovini. I ovaj broj je u opadanju. Naši svećenici su protekle godine učinili 174 posjete bolesnima i blagoslovili oko 420 domova berlinskih Hrvata. Iz Crkve je u prošloj godini istupilo 20 a ponovo je primljeno 6 vjernika. Ovaj broj je neznatno povećan. Iz Misije u Berlinu je put Domovine ispraćen 21 pokojnik dok je pokop u Berlinu obavljen u 9 slučajeva.


Brojne je aktivnosti i tijekom 2009. godine poduzimala Hrvatska katolička misija. Zabilježeno je značajno sudjelovanje vjernika u pastoralu, primjerice kod organiziranja šeste po redu Internacionalne krunice za djecu. Aktivni su i članovi Franjevačke mladeži, djeca na vjeronauku, folkloru, odrasli u zborovima. Bilježimo pri Misiji i lijep i uspješan rad klape Berlin kao i ponovno domaćinstvo misijskih prostora, školi crtanja koja je prije više godina, pod krovom Misije i započela sa svojim radom. Hrvatska katolička misija je i u prošloj godini organizirala tradicionalno hodočašće u Hildesheim te putovanje u Svetu zemlju.

– Zahvaljujemo svim dobročiniteljima koji su nas materijalno i duhovno potpomagali svojim prilozima i molitvama, svim volonterskim suradnicima. Na poseban način zahvaljujemo našem Župskom vijeću na uloženom trudu i vremenu za dobrobit naše misijske zajednice. Zahvaljujemo i članovima naših misijskih zborova i njihovim voditeljima, našim ministrantima koji su služili kod nedjeljnih i svakodnevnih svetih misa i njihovu voditelju, svim čitačima i njihovu voditelju koji su naviještali Božju riječ, članovima naših folklora i njihovim voditeljima, Marijinoj legiji i njihovim voditeljima, svim dobrotvornim pastoralnim i župskim suradnicima koji su u misijskom pastoralu pomagali nas svećenike, rekao je fra Petar Čirko prigodom iznošenja statistike za 2009. godinu, dodavši na kraju:

- Hvala svima vama koji ste na bilo koji način doprinijeli da vjera, ljubav i domovina budu u našim srcima! Hrvatska katolička misija je u prošloj godini napunila 40 godina djelovanja. No, proslava je, između ostalog i zbog zauzetosti svećenika, prolongirana za 2010. Godinu.


Prema riječima župnika, fra Petra Čirka, velika, trodnevna proslava 40. obljetnice Misije, planirana je u jesen, 22, 23 i 24. listopada kada će biti i duhovnog i zabavnog sadržaja za sve vjernike.

subota, 9. siječnja 2010.

POLNOĆKA




GDJE NEBO DOTAKNE ZEMLJU, SVE CVJETA!











Može se slobodno reći da je na tisuće hrvatskih vjernika u Berlinu ispunilo do posljednjeg mjesta crkve u vrijeme misnih slavlja na hrvatskom jeziku u dane Božića. Ponajviše su vjernici pohodili dva svečana misna slavlja u Badnjoj noći. Takozvanoj Dječjoj polnoćki su nazočile brojne obitelji sa djecom, dok su se odrasli u većem broju odlučili za tradicionalno misno slavlje koje je u crkvi svetog Sebastiana, započelo u 23 sata. Obje mise u Badnjoj noći predvodio je berlinski župnik fra Petar Čirko. Svećenici, fra Radoslav Tolić i fra Stipe Čirko su isto tako imali pune ruke posla. Ispovjedali su i tijekom svih misnih slavlja a na pripomoći im se našao i gost iz domovine fra Zvonko Tolić.
Tijekom trajanja polnoćki, pripadnici Franjevačke mladeži su kroz svojevrsni igrokaz, točnije, recital, tekstovima koje su sami priredili, podsjetili na sve tegobe današnjeg svijeta, na gladnu i siromašnu djecu, ratove i ubijanja, iskorištavanja i mučenja, sve što ljudi čine jedni drugima. Prikazali su svijet čije obraćenje i spasenje je omogućila Božićna radost, svjetlo, rođenje djeteta u Betlehemskoj štalici.


-Niti jedan događaj nije ostavio takve tragove u ljudskoj povjesti kao rođenje Djeteta u Betlehemu. Niti jedan dan ne ispunjava tako milijune duša i podsjeća nas i na dane našeg djetinjstva, kao što je to Badnja večer. Nigdje više inspiracije nego li je to u Betlehemskoj špilji. Nitko ozbiljan danas ne poriče rođenje, čovještvo i povjesnu ulogu Isusa Krista. No, htjeli bi mu oduzeti ono u što mi vjerujemo i što je najvažnije, a to je Kristovo božanstvo. Okupili smo se i okupljamo se u Badnjoj noći da pokažemo kako vjerujemo da je ovo malo Dijete u Betlehemskoj štalici, onaj isti Bog koji je bio kod stvaranja svijeta. Jedan je cvijet procvjetao u sred zime. Tamo gdje nebo dotakne zemlju, sve cvjeta. Evo, javljam vam radosnu vijest, danas se rodio Isus. Niti jedna radost nije velika kao radost Božića rekao je između ostalog tijekom propovjedi na misama polnoćkama, župnik fra Petar Čirko.
-Božićna pjesma, tiho se pjeva, kao pjesma majke, kad za sina moli, kaže tekst pjesme što su je pjevale mlade framašice. Misno slavlje Dječje polnoćke, uveličala je klapa Berlin, specifičnim klapskim aranžmanima sakralnih pjesama i molitve Oče naš. A sve je upotpunio i crkveni zbor koji nedjeljom pjeva u crkvi svetog Sebastiana. Svetu misu u 23 satu u Badnjoj noći je glazbeno upotpunio crkveni zbor koji nedjeljom pjeva u crkvi svetog Bonifacija. Kao solista u pjesmi Tiha noć, pojavila se operna pjevačica Evelin Novak koja inače ima angažman u berlinskoj Staatsoper a ujedno i gotovo redovito pjeva a često i glazbeno prati ckrvene pjevače u crkvi svetog Bonifacija. Velikim pljeskom su vjernici nagradili predivnu izvedbu Tihe noći.
Ponoćnoj misi u crkvi svetog Sebastiana, nazočio je i veleposlanik RH u Njemačkoj, dr. Miro Kovač, kojemu je ovo drugi Božić u njemačkoj metropoli što ga dočekuje zajedno sa vjernicima i svećenicima Hrvatske katoličke misije u Berlinu.











PRVAK BERLINA


SD CROATIA PRVAK BERLINA!


SD Croatia - NK Croatia 7:4 (4:1)


Berlin/Zelendorf, igrano u Cole-Sportcentru, pred 50 gledatelja.

SD Croatia: Drnda, Zeljko, Milanović Josip, Živić, Milanović Branimir, Bačak, Milanović Zvonimir, Marschal, Ivo Vukadin, Gelo, Pavo Vukadin i rezervni vratar Pelivan.


NK Croatia: Papić K., Aktürk, Gözübüyük, Emghames, Feta, Sejdić, Okanović i rezervni vratar Dado

Suci: Braun Cristian/Hutzler Christoph, dobri.

Strijelci: 1:0 (5.) Milanović B.; 2:0 (13.) Milanović Z.; 3:0 (14.) Bačak, KU 6; 4:0 (18.) Bačak); 4:1 (20.) Aktürk; 5:1 (25.) Vukadin I; 5:2 (27.) Aktürk: 5:3 (32.) Gözübüyuk; 6:3 (35.) Milanović Z; 7:3 (38.) Milanović Z.; 7:4 (40.) Emghames.

Danas smo na dijelu vidjeli dvije ekipe. Dok jedna (SD Croatia) igra najbolji futsal, na drugoj strani su „umjetnici“ koji još nisu shvatili da se futsal igra i za golove i da trikovi, koje su mogli čak i FK Srbiji prodati, kod SD Croatije ne pale.

Toni Petrina kao i njegovi igrači znali što ih očekuje, te su na parket poslali ovu petorku: Drnda, Milanović B, Bačak, Milanović Z. i Vukadin Ivu, koji su izdržali pravi vatromet u prvih 5. minuta, da bi u 6. minuti iz prvog pravog napada preko B. Milanovića došli u vodstvo. Samo dvije minute kasnije su propustili jednu stopostotnu priliku. U 8. Minuti vratnica spašavaju SD Croatiju, a odbijenu loptu Drnda u padu hvata ispred protivničkog napadača. Trinaesta minuta donosi povećanje rezultata, strijelac je Z. Milanović.

Već u sljedećoj minuti je napravljen prekršaj nad Z. Milanovićem. Kazneni udarac sa 6 metara izvodi majstorski Bačak i to je 3:0. U 18. minuti Bačak prima jednu dugu loptu, vara Papića i iz kosa loptu šalje u prazna vrata za 4:0. Ovo su njegovi 35. i 36. pogodak, ali ipak još nije sigurno da li će biti najbolji strijelac, pošto drugi na tablici najboljih strijelaca, igrač Cluba Italia ima isti broj pogodaka kao i Bačak. Aktürk u 20. sa nekih 10 metara loptu kroz šumu nogu šalje neobranjivo u mrežu i to je 4:1. Sa tim rezultatom se i otišlo na odmor.

Solo prodor I. Vukadina u 25. minuti i on dovodi svoju ekipu u vodstvo od 5:1. Dva minuta kasnije Aktürk smanjuje rezultat na 5:2. Dok u 28. minuti danas odlični Drnda brani kazneni udarac sa 6 metara, koji je sam skrivio. NK Croatia je tri puta pogodila vratnicu i promašila dva kaznena udarca Z. sa 10 metara, dok je kod SD Croatie Milanović promašio sa 10 metara i jednom pogodio u gredu. U zadnjoj minuti je Zeljko propustio da iz dvije stopostotne prilike postigne bar jedan pogodak, ali onda bi NK Croatia bila previše kažnjena za svoju neefikasnost.

Utakmica je započela himnom SD Croatie, za koju je riječi i glazbu napisao Dražen Zečić. Tijekom igre je svaki pogodak bio popraćen glazbom a na kraju se čula pjesma Danas je naša fešta. Nakon utakmice je upriličen mali banket. Igrači NK Croatie su ostali i slavili skupa sa SD Croatijom.
Jedna odlična utakmica je eto imala i lijepu završnicu, a SD Croatia je i dalje neporažena u, ni manje ni više nego, 67 utakmica.
Sa ovom pobjedom je SD Croatia osigurala prvo mjesto pošto ima 12 bodova više od FK Srbije i NK Croatie i uz Club Italija najbolju gol razliku, a još su preostala samo dva kola. U sljedećem kolo je SD Croatia slobodna. Znači prvak se zna. Druga će najvjerovatnije biti NK Croatia, koja još ima da odigra dvije utakmice a NK Srbija je kao i SD Croatia u subotu slobodna. Trećeg na tablici ćemo tražiti između mlade ekipe Cluba Italie i FK Srbije.

U posljednjih par godina SD Croatia je najbolja Futsal ekipa na ovim meridijanima, što pokazuju i tri titule prvaka Berlina i jedna titula prvaka sjevernoistočne Njemačke. Još samo da se popravimo i na travnatim terenima i onda bi bio i “vuk sit i koze na broju.”
Ivo DOROTIĆ

IZBORI


NA IZBORE PRETHODNO REGISTRIRANI I ONI SA NJEMAČKOM ADRESOM U PUTOVNICI


U nedjelju, 10. siječnja, je drugi krug izbora za predsjednika Republike Hrvatske. U drugom krugu su predsjednički kandidati Ivo Josipović i Milan Bandić.

I Hrvati u iseljeništvu, u našem slučaju, u Njemačkoj, ponovo će u nedjelju put glasačkih mjesta u Veleposlanstvu i konzularnim predstavništvima. Prvom izbornom krugu glasanja, nije se odazvao veliki broj hrvatskih državljana. U Berlinu tek oko pet stotina.

Prema informacijama iz Veleposlanstva RH u Berlinu, ovih dana su diplomatska predstavništva zaprimila više poziva i upita hrvatskih građana koji se zanimaju za mogućnost pristupanja izborima, odnosno mogućnost prethodne registracije.

Drugom izbornom krugu, kao što je to bio slučaj i u prvom, mogu pristupiti hrvatski državljani koji su izvršili prethodnu registraciju. Rok za prethodnu registraciju istekao je 12. prosinca 2009. godine. Pa tako oni koji nisu prethodno registrirani, a trebali su registraciju izvršiti, ne mogu pristupiti ni drugom izbornom krugu.

To su svi hrvatski državljani koji imaju u putovnicama hrvatske adrese, odnosno prijavu boravka u Hrvatskoj te svi koji imaju njemačku adresu a promijenili su mjesto boravka. Za sve njih je postojala obaveza prethodne registracije radi ostvarenja izbornog prava. A rok za moguću registraciju je odavno istekao.
Tako u drugom izbornom krugu mogu glasovati samo na vrijeme prethodno registrirani hrvatski državljani te svi oni koji u putovnicama imaju nepromijenjenu njemačku adresu za koje nije ni postojala obaveza prethodne registracije.

NAJSTARIJA BERLINSKA HRVATICA


DESETA DECENIJA BAKE ANICE
Prema svim procjenama i saznanjima, Anica Bagarić je najstarija berlinska Hrvatica. Baka Anica je par dana prije Božića napunila 90. godinu i stupila u desetu deceniju života. O dugovječnosti, sudbini i životu Anice Bagarić, pripovjedali smo već i prije na stranama Slobodne Dalmacije ili Matice. Evo bake Anice sada i k nama na Hrvatskom glasu!


Naime, devedesetgodišnja Anica Bagarić, porijeklom je iz duvanjskog kraja, točnije rođena je u selu Mesihovina a udata u Stepene kod Tomislavgrada. Od petero rođene djece, tri kćerke i dva sina, žive su tri kćerke. A ostala bliža rodbina, braće, sestre, suprug i dva sina odavno su među pokojnima.



Anica Bagarić je do rata živjela u rodnom kraju. Nosila se hrabro sa poslom i samoćom. S početka devedesetih godina, obrela sa kod kćerke Mare Buljan u Berlinu. I tu i ostala. Dvije unučice, Ana i Ružica, paze baku kao oči u glavi. A kćerka Mara se trudi da baki ništa ne nedostaje.



Sve je bilo dobro dok su baku, koliko-toliko, služile noge. Iz berlinske Bergmanstrasse stizala bi redovito do obližnje crkve svetog Bonifacija na svetu misu na hrvatskom jeziku. Godinama je bila prepoznatljiv znak i rado viđen lik u crkvenim klupama. Sad, noge više ne slušaju kao prije. Štap nije dovoljan da baka održava ravnotežu. A treći kat zgrade bez dizala u kojoj živi, ima poprilično stuba koje baka ne može savladavati, pa ima već i više od godinu dana da Anica Bagarić, ne može put crkve.



- E, to mi je najteže. Izmolim krunicu svaki dan. I preporučim se dragome Bogu. Na slavu njegovu je sve, veli nam Anica Bagarić, inače već više od 30 godina i pripadnica Trećeg reda svetoga Franje.



Baka Anica sa svojih 90 godina još uvijek odlično pamti, čuje i vidi. Sasvim se dobro sjeća vremena od prije pola stoljeća. Udala se sa 19 godina, 1939. godine. Bio je to život ispunjen radom. Obitelji su bile brojne i živjele su zajedno. Baka Anica se prisjeća da je kuća u koju je došla udajom, bila dobrostojeća, imalo se blaga i zemlje a zajedno je živjelo, pod istim krovom, 25 članova obitelji Bagarić.



–Eh kako se pripremalo za Božić! Radilo se i imalo. Tkalo se i prelo... imalo se svoje blago... puna kuća svega! A na polnoćke o Božiću smo išli u drugo selo... u Mesihovinu ili Bukovicu, pripovjeda sjetno baka Anica.



Nema danas takvih Božića. Ni tako složnih, velikih obitelji gdje više braće zajedno radi i živi. Zna baka Anica da je danas drugo vrijeme. Ne u svemu najbolje. Sa trećeg kata zgrade u berlinskoj Bergmanstrasse, Anica Bagarić ima svoj prozor u svijet. Posjete je pokatkad rođaci, prijatelji, svećenici... pa i novinari. Veseli se tome. A najviše vremena provede u molitvi i razgovoru s unukama i kćerkom. U podsjećanju na prošla vremena i rodni kraj. Dok sjećanje i pamćenje još služi.



– Sve je u Božjim rukama i na njegovu slavu. Tako i moj život, kaže baka Anica Bagarić, najstarija berlinska Hrvatica.

DOČEK NOVE GODINE


ZABAVA ZA CIJELI GRAD

Doček Nove godine, u Berlinu je i ove, kao i prethodnih godina, pomno pripreman i izveden. Naime, Berlin je vrlo primamljiva turistička destinacija u ovim danima. Brojni iz Njemačke i svijeta, pretežito mladi ljudi, nagrnu u njemačku metropolu, uoči smjene godina.




Njihov prevashodni cilj je velika novogodišnja party koja se tradicionalno održava podno Brandenburških vrata. Tu je naime smještena pozornica sa koje se cijelu noć odvija zabavni program. Dok gledatelji, željni zabave i zajedničkog ulaska u novo ljeto, ispune cijelu ulicu 17 juni koja se proteže od Brandenburških vrata do Stupa pobjede. Tako je bilo i ove godine. Njemački mediji računaju da je velika party kod Brandenburških vrata, privukla milijunski broj posjetitelja. Ponoćni prijelaz iz jedne godine u drugu obilježen je velikim vatrometom.




No, to nije bila jedina atrakcija u gradu. Naime, nakon cijele decenije, Berlin je konačno jednom, za svečanog dočeka Nove godine“osvanuo” potpuno bijel i zasut snježnim pahuljama. A duž cijele Unter den Linden, ali i drugih berlinskih ulica, upotrijebljeno je toliko raketa, petardi i raznih vrsta prskalica, da im vrijednost u eurima sasvim sigurno prelazi milijunske iznose. Te zahtjeva i višednevno, temeljno čišćenje gradskih ulica.


Posljednjeg dana stare godine je u večernjim satima, u crkvi svetog Sebastiana, gdje je sjedište Hrvatske katoličke misije, održana zajednička, večernja sveta misa za Hrvate i Nijemce. Prijelaz u novu godinu, brojni su potom dočekali u društvu obitelji, prijatelja i poznanika. Pojedini su za taj svečani ispraćaj Stare i doček Nove godine, odabrali obiteljske domove, restorane, kafiće ili pak prostore hrvatskih udruga i društava .




U svakom slučaju, bilo je veselo. Nova 2010. godina, dočekana je među Hrvatima kao i među Nijemcima, uz smijeh, pjesmu i dobro raspoloženje. A ako se po jutru dan poznaje, a po početku nastavak, onda će 2010. godina u nastavku biti vrlo dobrohotna. Da je dobra godina pred nama, tome se svi nadaju.

BERLINSKA KRONIKA 2009.


GODINA RECESIJE I PROBUĐENE NADE


Pa ako i jeste to bila godina velike recesije, po broju događaja i izvješća iz Berlina, bila je vrlo bogata i živa. Startala je već uobičajeno, veselo i bučno. Berlin ju je dočekao bučnije, a Hrvati, tradicionalno, malo tiše, u krugu obitelji i prijatelja. Brige o krizi, radnim mjestima i egzistenciji, vele izvješća, nagnale su zaposlenike u Njemačkoj da razinu bolovanja smanje na minimum.


Egzistecijom su se u 2009. godini pozabavili i brojni berlinski Hrvati od, prema njemačkoj statistici, broja od 18 tisuća koliko ih živi u njemačkom glavnom gradu. Brojni su u godini iza, obilježili 40 godina od dolaska u Njemačku. San o povratku još uvijek sanja ova prva generacija. Druga razmišlja o integraciji u pozitivnom kontekstu. O toj temi su u 2009. godini, u više navrata između predstavnika Hrvata i njemačke vlasti, održani skupovi, razgovori, dogovori. Nijemci su priznali da su im mlade generacije iseljenika i te kako potrebne a Hrvati, da i sami nisu dovoljno radili na integriranju u sustav zemlje u kojoj žive više decenija. Razgovore je pokrenula Udruga hrvatskih ugostitelja i hotelijera Rajne i Westfalije na čelu sa iskusnim Jerkom Čuturom a u suradnji sa Hrvatskim svjetskim kongresom gdje je na čelu mladi Mijo Marić. Potonjima bi rad na integriranju Hrvata i suradnja sa Nijemcima u tom smislu, mogao biti stalna preokupacija.


Biti integriran, ne znači biti asimiliran. Svi se slažu da je integracija bolja ukoliko ljudi više i slobodnije, njeguju svoj kulturni identitet. Tako će, nadamo se, uspješnije integrirani od njihovih roditelja, činiti i mladi Hrvati, rođeni u Njemačkoj. Put ka njegovanju kulturnog identiteta utire i djelovanje Hrvatske dopunske škole. Koordinacija Škole u Berlinu, muku muči sa sve manjim brojem polaznika. Da se djecu malo motivira, zaputili se učitelji s djecom organizirano i put Hrvatske. Višednevno su boravili u Pušći kod Zagreba gdje su bili gosti djece kojima su prethodno bili domaćini u Berlinu. Lijepa i korisna ideja.


2009. godina je kao na dlanu ponudila cijeli niz zanimljivih događaja i ljudi. Zapjevalo se na Zelenom tjednu. Plesalo na Posavskoj zabavi Brođana. Slušala izvrsna glazba Garavuša iz Kutjeva na veselici pod motom “Slavonijo u srcu te nosim. Inače, ovi su berlinski dobrotvori, postali punoljetni. Obilježavajući tako dug, dobrovorni rad, sjetili su se svojih dragocjenih sponzora. Pozvali ih na prijam i uručili zahvalnice za njihovu pomoć. Jednostavno i lijepo.


Tako lijepo dočekan je u Berlinu i Zlatni cvit Slobodne Dalmacije koji je i u prošloj godini, prema glasovima čitatelja, pripao Hrvatskoj katoličkoj misiji u Berlinu. Drugi je to Zlatni cvit koji krasi ured berlinske Misije. Četrdeset je godina perjanica hrvatskoga puka u njemačkoj prijestolnici. Hrvatski župnik, fra Petar Čirko, na jedinstven je način, koji iziskuje puno osobnog zalaganja, ujedno i župnik njemačkoj župnoj zajednici sveti Sebastian. Posla puno. Preko glave. Pa ne čudi onda da je proslava 40 godina Misije malo prolongirana za godinu koja je pred nama.


Istina, nije to bila jedina obljetnica i proslava koja je privlačila pozornost. Ona koja je u 2009. godini, obilježila 20 godina od pada Berlinskog zida, obišla je cijeli svijet. I među Hrvatima je puno onih koji čuvaju uspomene na ružno vrijeme podijeljenog grada. U godini iza, još je obljetnica. Primjerice, 25 je godina od osnutka Hrvatske kulturno-umjetničke i športske zajednice. Potom, 20 je godina od osnutka prvog ogranka HDZ-a u Njemačkoj. I to se zbilo u Berlinu. Potom, i mlada udruga Zavičajni klub Tijarica, prisjetila se petogodišnjeg rada i djelovanja. A u 2010. to će učiniti i Mažuranić. Tridesetu će poslaviti ovo hrvatsko kulturno društvo osnovano i do danas ostalo pri Hrvatskoj katoličkoj misiji.


Osam udruga pod krovom Saveza hrvatskih društava Berlina, organiziralo je i u 2009. godini Blistavu noć klasike II. Prava poslastica za ljubitelje klasične glazbe. Među glazbenicima koje smo upoznali na ovoj večeri i mlada je sopranistica Evelin Novak. Nedavnim angažmanom u berlinskoj Staatsoper, postala je stanovnica njemačke metropole. A Hrvati Berlina često uživaju u njenom glasu za nedjeljnih misa u crkvi svetog Bonifacija gdje pjeva sa tamošnjim crkvenim zborom.


U 2009. godini smo upoznali i Antu i Maria Šimunovića, poduzetnike hrvatskog porijekla kojima na poslovnom uspjehu mogu pozavidjeti i brojni Nijemci. Upoznali se isto tako i sa počecima rada iskusnog berlinskog poduzetnika Mate Čujića, proveli vrijeme sa polaznicima kursa za mlade poduzetnike koji su tek na početku dugog “putovanja” što su ga uspješni Čujić i Šimunović, već prošli.


Bilo je lijepo u Berlinu za brojnih kulturnih ili športskih manifestacija. Lijepo je kad se pjeva sa Brođanima, razgovara kod Mažuranića, moli u Misiji, natječe u nogometu sa SD Croatijom ili NK Bugojnom, navija za našeg invalida -maratonca Mladena Pucarića ili maratonku Dragicu Vranić koja je stigla ni manje ni više nego do maratona u Australiji.


Berlin su u 2009. godini posjetili i Ivo Sanader i Stjepan Mesić. Sanader je razgovarao sa premijerkom Angelom Merkel prije no što saznadosmo da napušta “radno mjesto” a Stjepan Mesić je posjetio njermačkog predsjednika, Horsta Koehlera nešto malo prije isteka drugog mandata. Obojicu su Berlin i Nijemci primili vrlo srdačno. Takav je ovaj grad prema Hrvatima. U njemu u svojem drugom mandatu boravi i Josip Juratović, jedini član njemačkog Bundestaga hrvatskog porijekla. Svoju izbornu baze nedavno su ovdje potražili i Miroslav Tuđman i Josip Jurčević. Izborni pokazatelji ipak ne govore da im se, unatoč srdačnom prijamu Hrvata, posrećio posjet Berlinu.


Veliki pljesak pak u Berlinu je pobralo Kazalište slijepih iz Zagreba, Novi život. Njihova predstava “Vidimo se!”otvara pitanja o smislu našeg života. Tog pitanja postadosmo svjesni i kada nedavno upoznasmo bolesnu i slijepu trogodišnju djevojčicu Josipu Matanović iz Slavonskog Broda i njene roditelje. Uz pomoć berlinskih Brođana, mala Josipa će za par mjeseci na drugi pregled kod liječnika u berlinskoj klinici Benjamin Franklin koji će odlučiti ima li nade da barem jedno Josipino oko ugleda svjetlost.


Ah taj Berlin! U njemu su mnogi Hrvati pronašli dom, oazu, ostvarenje sna. Možda se u njemu ostvari i san male Josipe Matanović. Unatoč svih naznaka recesije, bila je to eto i godina probuđenih nada, aktivnosti, planova, događaja. O njima smo pisali u preko dvije stotine izvješća, reportaža, i vijesti, poslanih iz Berlina. Puno truda. Puno aktera. Josipino svjetlo bilo bi poput pravog dara, odličja i nagrade Hrvatima i njihovom organiziranom i pojedinačnom djelovanju u Berlinu u godini 2009.